Media Against Hate

Written by on 1. travnja 2018.

Konferencijom, koja je bila održana u briselskoj Residence Palace, dominirala je tema o načinima izvještavanja o migrantima u Europi, no bilo je govora i o novinarskoj etici, online komentarima, stereotipima, zakonodavstvu, o načinima na koji bi se trebalo izvještavati o ekstremnim društvenim i političkim pokretima te sličnim temama koje od današnjih novinara traže poseban oprez, ali i odgovornost.

Finalna konferencija “Media Against Hate” održana je u sjeni ubojstva slovačkog istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove zaručnice za koje su, nekoliko dana ranije, pred Residence Palaceom upaljene svijeće i održana komemoracija.

– Riječ je bitna, zato novinari imaju izuzetno važnu ulogu u borbi protiv govora mržnje. Mi se moramo boriti protiv rastućeg neprijateljstva prema ugroženim skupinama u Europi – rekao je predsjednik Europske federacije novinara, Mogens Bjerregård, otvarajući konferenciju.

– Riječi mržnje, riječi rata, obično su priprema za rat. Zato novinari moraju podići vlastitu svijest o opasnostima govora mržnje – počeo je svoje izlaganje Harlem Desir, OESS-ov predstavnik za slobodu medija. – Danas svjedočimo političarima koji javno napadaju medije i novinare, a to su izravni napadi na demokraciju. Najbolji alat koji imamo nisu zakoni protiv govora mržnje, već etičko novinarstvo. No, loši zakoni mogu biti zloupotrijebljeni u nastojanjima da se ograniči medijska sloboda.

Novinarska etika često je bila spominjana tijekom ove dvodnevne konferencije što bi, između redaka, trebalo značiti da sudionici konferencije smatraju da etike u novinarstvu nedostaje. Više je puta naglašena potreba za promoviranjem etičkih standarda u novinarstvu što bi na kraju, uvjereni su bili neki od govornika, trebalo pomoći novinarima ne samo da se bore protiv govora mržnje, već i da zaštite sebe.

– Novinari su posebno pogođeni online govorom mržnje, posebno žene i manjinski novinari. To je uzrok što oni sve češće pribjegavaju autocenzuri – rekla je Louisa Klingvall iz organizacije European Commission DG Justice. Upozorila je da legislativna borba protiv govora mržnje može, ako se podrobno ne sagledaju svi aspekti, utjecati na sužavanje slobode novinarskog izražavanja.

Svrha “Media Against Hate” kampanje je, među ostalim, bila okupiti što je više sudionika s različitih pozicija u procesu odgovornog medijskog ponašanja u razotkrivanju govora mržnje. Predstavnica britanske organizacije Article 19 najavila je skorašnje objavljivanje rezultata istraživanja legislativnih obrazaca u borbi protiv mržnje i diskriminacije, provedenih u šest zemalja: Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Poljskoj i Velikoj Britaniji. Istaknuto je da nijedna zemlja nema savršene zakonske odredbe, no da je Njemačka ipak korak ispred ostalih.

– Zabrinjavajuće je da je govor mržnje u Njemačkoj postao uobičajen i gotovo normalan. Naime, donedavno su takve online komentare objavljivali korisnici skrivajući se iza lažnih profila, no danas ljudi diskriminiraju i mrze pod svojim pravim imenima – rekla je Iva Krtalić, novinarka iz Hrvatske, koja godinama radi za javnu radioteleviziju WDR, stacioniranu u Kölnu.

– Govor mržnje je postao način da političari dobivaju glasove – istaknuo je Marc de Haan, direktor belgijske televizije BX1. – U Belgiji žive pripadnici 184 naroda iz cijelog svijeta i našim je novinarima često vrlo izazovno na pravi način prikazati svu kulturološku različitost te zemlje. Zbog toga mi na BX1 želimo angažirati novinare različitih podrijetla, no to nije nimalo lako, jer je za novinarski posao sve manje interesa.

Postavilo se i pitanje što novinar može učiniti ako je žrtva govora mržnje preko online komentara, budući da su oni uglavnom anonimni. Alison Bethel McKenzie, izvršna direktorica ceha profesionalnih novinara u SAD-u naglasila je da u Americi, zbog nedorečenih zakona, novinari ne mogu tužiti svoje zlostavljače čak i onda kada znaju njihov identitet. – Medijske organizacije jednostavno moraju učiniti puno više da zaštite žrtve govora mržnje – naglasila je. Istaknuto je i da je nedavno ubijeni slovački novinar Jan Kuciak također dobivao prijetnje i bio žrtva govora mržnje, no vlasti nisu učinile puno za njegovu zaštitu.

Predstavnica Googlea, Clara Sommier, tvrdi da uklanjanje govora mržnje s interneta, čemu se u Googleu pridaje sve veća pažnja, neće dugoročno riješiti problem. Google se protiv govora mržnje bori i tehnologijom i ljudstvom, a najveća borba vodi se na YouTubeu, gdje se, kako je otkrila Sommier, u jednoj minuti prosječno objavi čak 400 sati videomaterijala. – Videosnimke koje promoviraju mržnju i diskriminaciju uklanjaju se na temelju prijava i pomoću posebno programiranih algoritama, no ta bitka nije laka. Naime, često se događa da se obrisani video odmah iznova objavi s nekog drugog računa – rekla je.

Na konferenciji su prikazani pobjednici filmskog natječaja “Media Against Hate video contest” iz Austrije, Poljske, Grčke, Italije i Češke, održane su i radionice za sudionike, a konferencija je zaokružena panel-raspravom koja je problematizirala porast tabloidizacije osjetljivih društvenih i socijalnih tema nauštrb kvalitetnog novinarstva.


Radio Maestral

Current track
TITLE
ARTIST

Background