Motikini eksperimenti

Izložba pod nazivom Antun Motika: Eksperimenti odžana je po prvi put prošle godine u Zagrebu povodom 110. godišnjice rođenja i 20. godišnjice umjetnikove smrti. Tom prilikom predstavljen je fascinantan i do tad uglavnom nepoznat opus ovog velikog hrvatskog umjetnika. Zbog ozbiljnosti i inovativnosti izložbe, izuzetnog odjeka u javnosti, a ponajviše i činjenice da se radi o Antunu Motiki (Pula, 1902. – Zagreb, 1992.), najznačajnijem istarskom umjetniku, izložba je postavljena u Muzeju suvremene umjetnosti Istre u Puli.

Izložba se odvija na dvije lokacije, u prostoru Muzeja suvremene umjetnosti Istre, te u prostoru Gradske galerije Pula, a ostat će otvorena do 2. lipnja.

Sama izložba, čija je autorica Ivana Janković, kustosica zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, bazira se na dvije donacije obitelji Motika; onoj Pulskoj iz 2006. godine i Zagrebačkoj iz 2008. godine, te je pojačana radovima slične vokacije iz Kolekcije Marinko Sudac. Upravo ta iznimno intrigantna i manje poznata umjetnička djelatnost istarskog umjetnika zastupljena u ove tri zbirke poslužila je kao okosnica ove izložbe predstavljene pulskoj javnosti.

Antun Motika tijekom svog dugogodišnjeg stvaralaštva pokazao se kao umjetnik snažne vizualne kreativnosti. Premda ga po svojim postimpresionističkim aktovima i lirsikm interijerima svrstavamo među velikane hrvatskog slikarstva međuratnog razdoblja, Motikina sklonost eksperimentiranju u najrazličitijim medijima dokazuje kako se odmaknuo od definicije klasičnog modernog umjetnika i približio se vizualnim istraživanjima tipičnim za ono što se naziva suvremena umjetnost.

Motika je, naime, jedan od umjetnika eksperimentatora i vizionara na području razvoja i mogućnosti tehnologije, arhitekture, kazališne scenografije i reklame, čime svakako zaslužuje posebno mjesto u razvojnoj liniji ne samo Hrvatske već i svjetske suvremene umjetnosti.Još kao gimnazijalac u Pazinu radi “optimalnu projekciju” modernog grada, futurističku vizuru nazvanu Futuropolis iz 1917., a istodobno stvara fantastične romane u stripu inspirirane Julesom Vernom. Uoči Drugog svjetskog rata taj ustrajni istraživač neutažive znatiželje dobiva mjesto profesora primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, gdje ostvaruje važan opus eksperimentalnih djela. Tako od 1941. pa sve do kraja života opredjelio se za sigurnost svog ateljea, daleko od pogleda šire i stručne javnosti, te stvorio različiti eksperimente na staklu, različitim folijama, fotografskog i rendgenskom filmu i metalu. Određeni projekti znali su ga zaokupiti godinama, a dobivene rezultate je brižno, poput znastvenika, zapisivao u bilježnice i notese, koji se također mogu viditi pri posjeti izložbe.