Europski zastupnici potvrdili dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050.
Written by Dean Mladenović on 24. lipnja 2021.
Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj smanjenja emisija EU-a do 2030. s 40 % na najmanje 55 %. Doprinosom novih ponora ugljika cilj bi se mogao povećati na 57 %.
Parlament je s 442 glasova za, 203 protiv i 51 suzdržanih podržao zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju. Njime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza. Nakon 2050. EU će nastojati prijeći na negativne emisije.
Povećavanje ambicija u 2030.
Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 % na najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Osim toga, predstojećim prijedlogom Komisije o Uredbi o LULUCF-u o reguliranju emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, povećat će se ponori ugljika u EU-u i time de facto povećati cilj EU-a za 2030. na 57 %.
Proračunom za stakleničke plinove mora se voditi budući cilj za 2040.
Komisija će predložiti cilj za 2040. najkasnije šest mjeseci nakon prvog globalnog preispitivanja 2023. predviđenog Pariškim sporazumom. U skladu s prijedlogom Parlamenta, Komisija će objaviti najveću procijenjenu količinu stakleničkih plinova koju EU može emitirati do 2050., a da se pritom ne ugrožavaju obveze EU-a u okviru Sporazuma. Taj takozvani „proračun GHG-a” bit će jedan od kriterija za definiranje revidiranog cilja EU-a za 2040.
Komisija će do 30. rujna 2023. i svakih pet godina nakon toga ocijeniti zajednički napredak svih država članica EU-a, kao i dosljednost nacionalnih mjera, prema cilju EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan.
Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene
S obzirom na važnost neovisnih znanstvenih savjeta i na temelju prijedloga Parlamenta, uspostavit će se Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene kako bi se pratio napredak i ocijenilo je li europska politika u skladu s tim ciljevima.
Izjava
Izvjestiteljica Parlamenta Jytte Guteland (S&D, Švedska) izjavila je: „Ponosna sam što napokon imamo propis o klimi. Potvrdili smo cilj smanjenja neto emisija od najmanje 55 %, čak bliže 57 %, do 2030. Radije bih da smo otišli i korak dalje, ali ovo je dobar sporazum temeljen na znanosti te će dovesti do promjena. EU sada mora smanjiti emisije u sljedećem desetljeću više nego što je to bio slučaj u prethodna tri desetljeća zajedno, a imamo i nove ambicioznije ciljeve koji mogu potaknuti više zemalja na akciju.”
Sljedeći koraci
Očekuje se da će Vijeće uskoro odobriti dogovor. Uredba će se zatim objaviti u Službenom listu i stupiti na snagu 20 dana kasnije. Komisija planira 14. srpnja 2021. predstaviti niz prijedloga kako bi EU mogao ostvariti ambiciozniji cilj za 2030.
Kontekst
Parlament je imao važnu ulogu u zagovaranju ambicioznijeg zakonodavstva EU-a o klimi te je 28. studenoga 2019. proglasio klimatsku krizu.
Poveznice
Usvojeni tekst bit će dostupan ovdje (24.06.2021.)
Izdvojena fotografija: Wikipedija