Žene se u medijima

Written by on 1. travnja 2018.

“Žene se u medijima i dalje često prikazuju stereotipno i seksistički, smještaju se u privatnu sferu, u dom i obitelj ili prikazuju kao seksualni objekti”, istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u uvodnom izlaganju.

Istraživanje medijskih sadržaja Ureda pravobraniteljice provedeno na uzorku od 12 tisuća članaka 9 najčitanijih hrvatskih portala pokazuju da žene dominiraju u medijskim sadržajima o zdravlju i ljepoti (88%), reklamama (81%) i estradi i showbusinessu (71%). S druge strane, u ozbiljnim temama politike i gospodarstva žene se pojavljuju u svega 18% sadržaja, dok muškarci u tim temama apsolutno dominiraju s 82% zastupljenosti.

Poražavajuć je i podatak da se žene vrlo rijetko pojavljuju u ulozi takozvanih opinion makera. “Žene su kao kolumnistice i komentatorice u medijskim sadržajima zastupljene sa svega 7%”, rekla je Ljubičić.

Ljubičić je upozorila i da se žene rjeđe nalaze na pozicijama predsjednika uprava medija, na poslovima producenata za nove medije, snimatelja, dizajnera i programera. One čine većinu kao urednice rubrika, prodaje oglasnog prostora, promocije ili kao tajnice, lektorice i savjetnice.

U panel raspravi, zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za prava žena i jednakost spolova u EP-u Marijana Petir, poručila je da bi države članice trebale potaknuti medijske tvrtke na usvajanje sustava samoregulacije i kodeksa ponašanja kojima se utvrđuju pravila postupanja kao i kriteriji o medijskoj zaštiti radi promicanja ravnopravnosti spolova a koji bi bili sastavljeni u suradnji sa sindikatima medijske industrije.

“Potrebno je razvijati jednake mogućnosti i raznovrsne politike koje uključuju mjere protiv zlostavljanja na radnom mjestu, koje će regulirati pitanje porodiljinih i roditeljskih dopusta, fleksibilniji radni aranžman u svrhu uspostave ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, ugovore na neodređeno vrijeme i mogućnost napredovanja na najodgovornije pozicije”, rekla je Petir.

“Brojke nam pokazuju da studij novinarstva završava oko 70 % žena, od čega ih je samo 30 % na upravljačkim pozicijama, a tek oko 7% njih su komentatorice/kolumnistice. U Europskom su parlamentu prije postojala izaslanstva koja među svojim članovima nisu imala nijednu ženu. No, drago mi je što se stvari mijenjaju. Recimo, Hrvatska i Malta su među primjerima koji imaju više zastupnica nego zastupnika u Europskom parlamentu. Kao društvo moramo početi mijenjati činjenicu da je više od 50% našeg društva zakinuto – jedino tako možemo napredovati”, istakao je zastupnik u EP Tonino Picula.

Urednica i direktorica Informativnog programa Nove TV Ksenija Kardum smatra da će privatni poslodavci vrlo teško pristati na odredbu o kvotama, spominjući pritom da je u medijskoj kući u kojoj je zaposlena taj omjer u korist žena, uključujući i upravljačku strukturu. “Ja sam imala sreće da sam kod mog poslodavca naišla na podršku za sve moje privatne izbore, a tako i kod kuće. Istina, bilo bi teško uskladiti radno vrijeme i obveze u kući bez razumijevanja kod kuće i razumnog poslodavca”, navela je Kardum.

Ravnateljica Hine Branka Gabrijela Vojvodić upozorila je da žene u Hrvatskoj često rade dva prekarna rada. “Zaposlene su na poslu, gdje su često potplaćene, ali one su zaposlene i doma na ugovor o radu koji je potpuno neplaćen”, rekla je Vojvodić. Po pitanju uvođenja ženskih kvota u novinarsku struku, Vojvodić je izjavila da se pitanje žena u medijima ne može promatrati odvojeno od položaja žena općenito te da kvote dugoročno nisu rješenje.

Na tribini su sudjelovali i voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Staničić, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković, a u prigodnom program za studente govorila je Ana-Marija Vuković, urednica sportske redakcije na Novoj TV i dr. sc. Snježana Vasiljević s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U okviru tribine prikazan je kratki dokumentarni film “Ravnopravnost” autorice Danijele Stanojević.

 


Radio Maestral

Current track
TITLE
ARTIST

Background